Tijekom školske godine 2025./2026. učiteljica Povijesti Anita Hršak s učenicima dodatne nastave Povijesti te knjižničarka Marija Purgar s učenicima izvannastavne aktivnosti Mali knjižičari provodile su godišnji projekt „Moda kroz različita povijesna razdoblja“.
Cilj projekta bio je istražiti razvoj odijevanja kroz povijest te učenicima približiti svakodnevni život ljudi u različitim povijesnim razdobljima. Projekt je obuhvatio istraživanje, prikupljanje i vrednovanje izvora, obradu podataka te izradu digitalnih sadržaja i završnih prezentacija.
Tijekom projekta obrađena su brojna povijesna razdoblja i njihova obilježja u odijevanju:
- Prapovijest – počeci odijevanja i korištenje životinjske kože te prvih prirodnih materijala.
- Stari Egipat – odijevanje faraona i stanovništva, posebice simbolika pokrivala za glavu, nakita i odjevnih obilježja društvenoga statusa.
- Antika (Grčka i Rim) – jednostavne nabrane tunike poput hitona i toge te razvoj estetike i funkcionalnosti odjeće.
- Srednji vijek – razdoblje romanike i gotike u kojem odjeća postaje važan pokazatelj društvenog položaja i hijerarhije.
- Renesansa – naglasak na proporcije, raskošne tkanine i jasnije oblikovanje muške i ženske siluete.
- Barok i rokoko – vrijeme perika, čipke, bogatih materijala i raskošnih europskih dvorova.
- Carstvo (Empire) i romantizam – početak 19. stoljeća obilježava promjene u ženskom odijevanju, viši struk i postupno napuštanje krutih oblika.
- Viktorijansko doba – vrijeme krinolina, steznika i slojevitog odijevanja.
- Moderna i početak 20. stoljeća – promjene koje donose funkcionalnost i oslobađanje od dotadašnjih modnih ograničenja.
- Coco Chanel i revolucionarne 1920-e – razdoblje koje donosi veliku promjenu u ženskoj modi, oslobađanje od korzeta i steznika, kraće frizure, jednostavnije krojeve i novu ideju ženstvenosti.
- Lude dvadesete godine 20. stoljeća – razdoblje opuštenije mode, slobodnijeg izražavanja i promjena u društvenoj ulozi žena.
- Moda danas (2000-te – danas) – suvremeni trendovi, brza moda, utjecaj digitalnih medija i promišljanje održivosti.
Projekt je učenicima omogućio da modu promatraju kao važan povijesni izvor koji govori o načinu života, društvenim promjenama i vrijednostima pojedinoga vremena. Kroz zajednički rad razvijali su istraživačke vještine, kritičko promišljanje, informacijsku i digitalnu pismenost te sposobnost suradnje i predstavljanja rezultata.
Završna prezentacija projekta organizirana je u obliku digitalnih projekcija postavljenih na dva vidljiva mjesta u školi kako bi svi učenici i djelatnici škole mogli vidjeti rezultate rada tijekom školske godine. Na taj su način istraživanja i učenički uradci postali dostupni cijeloj školskoj zajednici, a projekt je dobio dodatnu vidljivost i potaknuo razgovor o modi kao dijelu kulturne i povijesne baštine.
Evaluacija i vrednovanje projekta
Evaluacija projekta provedena je 8. lipnja 2026. kroz razgovor sa sudionicima projekta. Učenici su istaknuli da im je tema bila posebno zanimljiva jer su kroz modu mogli pratiti promjene u društvu, svakodnevnom životu i položaju pojedinaca kroz povijest. Posebno ih je zanimalo kako se odijevanje mijenjalo od praktične potrebe do oblika izražavanja identiteta i društvenog statusa.
Kao najzanimljivija razdoblja učenici su izdvojili Coco Chanel i revolucionarne 1920-e godine. Istaknuli su kako ih je zainteresirala njezina uloga u promjeni ženskog odijevanja – oslobađanje žena od korzeta i steznika, jednostavniji krojevi, kraće frizure i novi pogled na ženstvenost. Dodatnu povezanost s tim razdobljem učenici su pronašli i kroz vlastita iskustva jer su tijekom školskog maskenbala imali priliku odjenuti odjeću inspiriranu tim razdobljem. Zanimljivima su ocijenili i teme vezane uz odijevanje faraona i simboliku pojedinih odjevnih elemenata.
Učenici su tijekom evaluacije prepoznali i izazove tijekom rada na projektu. Kao najveća ograničenja naveli su nedostatak informatičke opreme, zahtjevan tempo rada i ograničeno vrijeme za obradu pojedinih tema. Istaknuli su i poteškoće pri pronalaženju pouzdanih povijesnih izvora za najstarija razdoblja, osobito prapovijest, kao i ograničenja vezana uz dostupnost i korištenje odgovarajućih fotografija.
Posebno zanimljiv dio evaluacije odnosio se na usporedbu povijesne i suvremene mode. Učenici su zaključili da današnja moda često djeluje uniformirano, obilježena tamnijim bojama i utjecajem tržišta i masovne proizvodnje. Uspoređujući je s modom 1920-ih godina, istaknuli su da im se tadašnja moda čini razigranijom, manje formalnom i kreativnijom. Razgovarali su i o funkcionalnosti odjeće te istaknuli kako današnji modni trendovi ponekad ne uzimaju dovoljno u obzir dob korisnika, praktičnost i kvalitetu materijala.
U završnom dijelu učenici su predlagali vlastita rješenja i ideje za odjevne predmete koje bi sami dizajnirali. Naglasili su važnost udobne, funkcionalne i dobi primjerene odjeće koja bi bila prilagođena svakodnevnim potrebama korisnika.
Provedenom evaluacijom potvrđeno je da je projekt ostvario planirane ishode. Učenici su proširili znanja o povijesnim razdobljima, razvijali istraživačke i prezentacijske vještine te pokazali da se povijest može učiti na kreativan, interdisciplinaran i učenicima blizak način.
Anita Hršak i Marija Purgar
